Google

I20 Angina pektoris

Datum:March 9, 2013
Nema napomena

(I00-I99) Bolesti cirkulacijskog (krvožilnog) sustava
(I20-I25) Ishemične bolesti srca

Angina pektoris

.
I20 Angina pektoris
SR Angina pektoris
ENGLISH
(ICD-10/DSM-IV)
Angina pectoris
LATIN Angina pectoris
.
I20.0 Nestabilna angina
SR Nestabilna angina pektoris
Uključuje:
Insufitietia coronaria acuta
Angina pectoris crescens
• • impetus absolute novus
• • deterioratio impetus
Syndroma coronaria intermittens
• praeinfarctica
Isključuje:
Angina postinfarctu myocardii (I23.8)
EN Unstable angina
Angina:
– crescendo
– de novo effort
– worsening effort
Intermediate coronary syndrome
Preinfarction syndrome
LAT Angina pectoris non stabilis
.
I20.1 Angina pektoris s dokazanim spazmom
SR Angina pektoris sa utvrđenim spazmom
Uključuje:
Angina angiospastica
• spastica
• prinzmetal
• varians
EN Angina pectoris with documented spasm
Angina:
– angiospastic
– Prinzmetal
– spasm-induced
– variant
LAT Angina pectoris cum spasmo verificato
.
I20.8 Ostali oblici angine pektoris
SR Drugi oblici angine pektoris
Uključuje:
Angina ad laborem
Stenocardia
EN Other forms of angina pectoris
Angina of effort
Coronary slow flow syndrome
Stable angina
Stenocardia
LAT Angina pectoris, formae aliae
.
I20.9 Angina pektoris, nespecificirana
SR Angina pektoris, neoznačena
Uključuje:
Angina pectoris NOS
• cardiaca
Syndroma anginae pectoris
Dolor pectoralis ischaemicus
EN Angina pectoris, unspecified
Angina:
– NOS
– cardiac
Anginal syndrome
Ischaemic chest pain
LAT Angina pectoris non specificata
.

Angina pektoris, stenokardija, stezanje u prsima je skup simptoma, među kojima je vodeća bol, karakterizirana specifičnom lokalizacijom, širenjem, dužinom trajanja i provokativnim faktorima. Bol je najčešće lokalizirana u prekordijumu iza prsne kosti, i nastaje kao posljedica narušene ravnoteže između dostupnosti i potrebe srčanog mišića (miokarda) za kisikom, uslijed nemogućnosti koronarne (arterijske) cirkulacije srca da zadovolji vlastite potrebe.

Mehanizam nastanka boli u stenokardiji ili angini pektoris nije točno poznat, ali se pouzdano zna da se javlja kada je srčani mišić izložen ishemiji izazvanoj mnogobrojnim stanjima (uzrocima), u kojima rastu potrebe srčanog mišića za kisikom. Bol u grudima opisuje se kao osjećaj pritiska i stezanja ili kao osjećaj gušenja, najčešće iza prsne kosti, a koji se javlja tijekom i/ili nakon fizičkog napora, emotivnog stresa, nakon obilnog obroka, za vrijeme izlaganja hladnoći itd. Bol se može širiti u predijelu lijevog ramena ili duž unutrašnje strane lijeve ruke, niz leđa između lopatica (češće kod žena), u grlu, donjoj vilici ili zubima. Ponekad se širi i niz desnu ruku. Mnogi pacijenti anginoznu bol više opisuju kao osjećaj nelagodnosti, nego kao bol. Ona često ima karakter naizmjeničnog pojačavanja i smanjivanja i obično traje 10 do 15 minuta. Istraživanja su pokazala da intenzitet boli u grudima nije uvijek u korelaciji s patoanatomskim supstratom, patofiziološkim tijekom događaja i najtežim srčanim komplikacijama. Uz bol u anginoznom napadu se mogu javiti i neurovegetativni simptomi; tahikardija (ubrzan rad srca), povišen krvni tlak, mučnina itd. Zato je vrlo značajno diferencijalno dijagnostički točno odrediti uzrok boli u prsima, tj. razlučiti bol uzrokovanu ishemijom srčanog mišića od neishemijske boli u prsima, koja vrlo često, također može zahtijevati hitno liječenje.

Osoba koji ima anginu pektoris može voditi normalan život, a da bi to i ostvarila ona mora biti upoznata sa svojim stvarnim zdravstvenim stanjem i mogućim rizicima, redovno uzimati propisanu terapiju, redovno posjećivati liječnika i uporno, doživotno, provoditi pravilan i zdrav način života.



Kod ove dijagnoze moglo bi vam pomoći:
 

Prethodni članak:

Idući članak:

Pratite nas na Facebookuschliessen
oeffnen